Učenici 8. razreda, koji su sudjelovali u virtualnoj mobilnosti vezanoj za Erasmus+ projekt „Klimatska pismenost u školama kroz STEAM“, posjetili su 29. svibnja branu hidroelektrane Čakovec i Centar Dr. Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu.
Razlog posjeta osim jednodnevnog izleta bio je i jedan od zadataka vezanih za virtualnu mobilnost koji smo trebali izvršiti, kao sudionici i domaćini.
Svi su na brani bili upoznati s hidroenergijom kao jednoj od mogućnosti korištenja obnovljivih izvora energije. Rijeka Drava je naša najiskoristivija rijeka što se tiče hidroenergije u panonskom dijelu Hrvatske s tri velike hidroelektrane, HE Čakovec, HE Varaždin i HE Dubrava. Hidroelektrane imaju ukupnu snagu od 251.885 MW, a ova, čiju branu smo posjetili, prosječno godišnje proizvede 350 GWh električne energije. Radi se o protočnoj derivacijskoj hidroelektrani s akumulacijom koja služi i za vodoopskrbu, navodnjavanje, obranu od poplave, zaštitu zemljišta od erozije, odvodnji i prometu.
Sljedeći pravac posjeta bio je Centar Dr. Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu. Tu smo bili upoznati s likom i djelom poznatog Međimurca koji je još u 19. stoljeću sa svojim naprednim idejama bio ispred svog vremena i uglavnom ostao poznatiji u inozemstvu, nego u domovini. Od njegovog širokog znanstvenog doprinosa na različitim poljima, učenici su se opredijelili za biološko-mehaničku poljoprivredu. Radi se o holističkom pristupu proizvodnji hrane koja je odgovor na štetne metode u industrijskoj poljoprivredi. U proizvodnji se koriste prirodni pripravci, kravlje gnojivo, a sam fokus je na zdravoj zemlji, biljkama i ravnoteži u prirodi, miješaju se biljne kulture u sadnji. Teži se hranjenju i obnavljanju tla i samodostatnosti, a ne iscrpljivanju i masovnoj produkciji i upotrebi pesticida. Ovaj oblik poljoprivrede na biodinamičkim farmama poznat je uglavnom izvan naših granica u čak 65 zemalja. Jedan od primjera je ogromna farma u Egiptu, usred pustinje Sahare. Učenici su predavanje slušali prilično zainteresirani s obzirom da im je ovo područje održivosti bilo potpuno nepoznato. Takvim oblikom terenske nastave željeli smo unaprijediti i proširiti spoznaje učenika o potrebi intenzivnijeg korištenja obnovljivih izvora energije, ali ujedno spoznati način da se ne narušava prirodna ravnoteža te upoznavati oblike poljoprivrede koji su u skladu s prirodnim zakonima. Kako su proveli vrijeme, možete pogledati u videu.